a2Kor 5:12, 10:12
b1Kor 9:2
cIgham 24:12; Yer 31:33; Ezek 36:27; 1Kor 3:5+; Hib 8:10
dYo 15:5; 1Kor 15:10; Pil 2:13
eYo 6:63; Ro 7:6; Ga 3:10+; Hib 8:6+
gIgham 34:1+,28+; Hib 12:18+
hRo 7:6; Ga 3:2-5
iEzek 18:4; Ro 3:21+, 8:1+
jRo 10:4; Hib 7:18, 8:13
kMbaŋ 4:13; Ep 6:19; Pil 1:20
lIgham 34:33+
mRo 11:7+,25; 2Kor 4:4
nYo 8:32,36; Ro 8:2,15; Ga 4:6+, 5:1
oYo 1:14; Ro 8:29; 1Kor 15:49; 2Kor 4:6

2 Corinthians 3

Uraat to Paulus ipatooŋa ighaze ye mbaŋooŋa to Krisi

1Vena, saveeŋ tiei tonene, yei nisavia pa nipait taumai muul, leso aghur ila uraat tiei? Maau. Onoon, tamtoghon pida tikis ledi rau to ipatooŋ di ighaze izadi pa uraat todi. Eemoghon yei lemai pughu eta pa nipatooŋ rau tovene payam, ma nighason gham pa ambood rau tovene payei ne maau. a

2Pasa, yam taumim to anim rau payei. Uraat to nighami ila lolomim ve anoŋa ivot, tauto ipatooŋ ghei ighaze izamai pa uraat to nighamghami. Saveeŋ isob to rau tonenen ineep ila yei lolomai ve ineep ila yam lolomim paam. Rau tonenen, tamtoghon tisob irau tiwaata ve tigham ŋgar pani, leso tighur ila saveeŋ tiei. b

3Tovenen yam taumim animale rau to Krisi to ineep ghazooŋa. Rau tonenen, nene uraat to nighami ila lolomim ne anoŋa toni. Krisi imbooda pa mbeb eta inimale gabgab maau. Imbooda pa Maaron mata yaryaara Avuvu. Ve imbooda ila yaam babaŋadi inimale Maaron igham pa tutuuŋ to Mose ne maau. Ye imbooda ila tamtoghon lolodi. c

4Ila Maaron mata, yei nighur ila ariaŋa nighaze saveeŋ tonene, nene onoon. Pasa, Krisi ineep toman ghei pa uraat tiei. 5Eemoghon yei irau nipait taumai maau. Pasa, irau nigham uraat tovene ila taumai tapirimai maau. Maaron ipapalot ghei, tauto niraua. d

6Tovenen Maaron tau igham ghei nirau uraat toni, ve ighur ghei ninim mbesooŋa pa ataam paghu to yesŋa tamtoghon toni tilup di tinim ee moghon. Ataam tonene, nene ataam to taghoniiŋ tutuuŋ to timbooda ne maau. Nene ataam to Maaron Avuvu to itortoor ghiit tanim paghu. Pasa, tutuuŋ to timbooda, nene igham ghiit tamaat. Ve Maaron Avuvu, ye igham ghiit taneep poia ila to Maaron. e

Ataam paghu to Krisi ilib pa ataam muŋgina to tutuuŋ

7Ataam to muuŋ tamtoghon timbees pa Maaron, nene igham ghiit taneep ila ataam to mateeŋ.
(3:7) Ataam muŋgina to tutuuŋ, nene vene: Ighaze tataghon katin tutuuŋ tisob to Maaron, nene pale taneep pooi. Ve ighaze maau, nene pale mbalmbali to Maaron iza toit.


Eemoghon sawa to Maaron irab tutuuŋ tonowen ila yaam, ve igham pa yes Israela, nene inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Tauto yes Israela irau timbatut Mose nagho mala maau. Pasa, ŋguruba tonowen, tiina kat le iŋgal matadi. Eemoghon ŋguruba tonenen ineep ris, ve isob. g

8Ve ataam paghu to aazne tambees pa Maaron, nene vene: Maaron Avuvu igham uraat pait ve itoor ghiit tanim paghu. Tovenen ataam tonene ŋguruba ve tapiri tiina kat ilib pa ataam muŋgina. h

9Ataam paghu, nene ŋguruba ve tapiri tiina kat ilib pa ataam muŋgina. Onoon, ataam muŋgina inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Eemoghon ataam tonowen isaav pait tovene: Iit pale tamaat pa sosor toit. Ve ataam paghu to aazne tataghoni, nene igham ghiit taneep deŋiaad ila Maaron mata. i

10Onoon, ataam muŋgina inim toman ŋguruba ve tapiri tiina. Eemoghon ighaze taghazooŋ pa ataam paghu ŋgara, nene pale taghita taghaze ataam muŋgina, ŋguruba ve tapiri kat maau. Pasa, ataam paghu ŋguruba, nene tiina kat ilib pa ataam muŋgina. 11Sawa to Maaron ivotia ataam muŋgina to tutuuŋ, nene inim toman ŋguruba ve tapiri. Eemoghon ataam tonowen irau ineep itaghoni gha ila ne maau. Pale isob. Ve ataam paghu tonene irau isob maau. Pale ineep tovene itaghoni taghoni gha ila. Tovenen ye ŋguruba ve tapiri tiina kat. j

12Yei nighur ila ariaŋa tovene, tauto nimatughez maau, ve nisavsaav ghazooŋa pa tamtoghon. k

13Yei ninimale Mose maau. Aghita. Muuŋ, ye iponpoon nagho pa uli pida. Leso yes Israela timbatut nagho to isul ne sob. Pasa, ŋguruba tonowen ineep mala maau. Ineep ris, ve isob. l

14Eemoghon yes Israela ŋgar todi iyaryaaŋ, tauto tighilaal mbeb tonowen pughu maau. Ve aazne paam, ighaze tiwaat saveeŋ to ataam muŋgina, yes tighilaal pughu maau. Nene inimale uli pida iponpoon matadi sone. Pasa, Krisi moghon to irau igham uli pida tonowen ighau padi. m

15Tauto muuŋ ve inim aazne, ighaze yes Israela tiwaat saveeŋ to Mose, yes tighilaal pughu maau. Nene inimale mbeb eta iponpoon lolodi ve ŋgar todi. 16Eemoghon ighaze tamtoghon eta itoor ŋgar toni, ve ighur ila to Tiina toit, nene pale Krisi igham mbeb tonenen ighau pani.

17Tiina to nasavia ne, nene Maaron Avuvu. Ighaze ye inepneep toman ghiit, ye pale ipas ghiit tavot pa samia tapiri. Leso tanim mbesooŋa sorok muul sob. n

18Aazne, iit taghazooŋ pa Maaron. Mbeb eta ipoon mataad muul maau. Pasa, iit tasob taghita Ŋgeu Tiina ŋguruba toman tapiri ve poia toni ila to Krisi. Ye ipatooŋ Ŋgeu Tiina nagho pait inimale taghita Ŋgeu Tiina anunu ila tirooŋ. Tovenen mataad ilala pani, ve Tiina toit Avuvu itortoor ghiit. Leso tagham nagho, ve anaad tapatooŋ ŋguruba toman tapiri ve poia toni pa tamtoghon. o

Copyright information for TUCO